U okviru planiranja istraživanja potrebno je planirati i upravljanje istraživačkim podacima što uvelike olakšava izrada dokumenta Plan upravljanja istraživačkim podacima (engl. Data Managment Plan, DMP).

Argos – online alat za izradu DMP-a 

Data Management Skillbuilding Hub – baza podataka koja pruža preporuke za rad s podacima te pokriva svaki stadij životnog ciklusa podataka 

DMPonline – online alat za izradu DMP-a.

1. Imenovanje istraživačkih podataka – kako bi proces upravljanja istraživačkim podacima bio učinkovitiji, važno je stvoriti konvenciju imenovanja istraživačkih podataka te odgovarajuću strukturu mapa prije nego što istraživanje krene. Konvencija imenovanja istraživačkih podataka je način dodjeljivanja imena datotekama i mapama vezanim za istraživačke podatke.
2. Verzioniranje ili kontrola verzija istraživačkih podataka – proces upravljanja promjenama datoteke tijekom istraživanja ili projekta. Kako bi se razumjele promjene, poželjno je i dokumentiranje povijesti promjena — tko, kada i zašto je napravio promjene.
3. Odabir formata za trajnu pohranu podataka – Važno je odabrati otvorene i dobro dokumentirane formate koji jesu ili mogu biti podržani od više proizvođača programa što olakšava eventualnu migraciju na nove formate u budućnosti. 
4. Dokumentacija i metapodaci – Dokumentiranje je proces opisivanja istraživačkih podataka kojim se tijekom istraživanja bilježi što su istraživački podaci, kako su prikupljeni, analizirani i verzionirani. Budući da dokumentacija daje kontekst istraživačkim podacima, od velike je važnosti javnosti i samom istraživačkom timu za njihovo razumijevanje, dijeljenje i ponovno korištenje. Metapodacima se opisuje skup istraživačkih podataka (podaci o podacima). 
5. Čuvanje podataka tijekom istraživanja – istraživačke podatke treba pravilno i pouzdano čuvati i pohraniti tijekom istraživanja kako ne bi došlo do gubitka podataka ili njihovoga neovlaštenog korištenja. 

1.  Objava osobnih i osjetljivih podataka  – Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) u Republici Hrvatskoj osobni podatak definira kao svaku informaciju koja se odnosi na fizičku osobu koja je identificirana ili se može identificirati. 
2. Informirana privola – Prije samog sudjelovanja u istraživanju ispitanicima se dostavlja informirana privola (engl. Informed Consent) koju potpisuju te na taj način daju istraživaču dozvolu za obradu i objavu podataka prikupljenih u svrhu istraživanja. 
3. Osobni identifikatori sudionika istraživanja – Postoje dvije vrste osobnih identifikatora, direktni i indirektni. Direktni identifikatori su sve informacije koje mogu izravno identificirati osobu te se isključuju iz skupa podataka prije javne objave.  Indirektni identifikatori su sve one informacije i podaci koje u kombinaciji s drugim podacima mogu identificirati osobu. 
4. Anonimizacija i pseudonimizacija – Osjetljive i osobne podataka potrebno je anonimizirati kako bi se zaštitio identitet ispitanika. Postoje dvije vrste anonimizacije — anonimizacija i pseudonimizacija podataka — te se oba postupka mogu provesti na kvalitativnim i kvantitativnim podacima.
5. Definiranje prava korištenja skupa podataka – Prije objave podataka važno je definirati kako će se skup istraživačkih podataka moći koristiti. To se uređuje licencijom koja predstavlja dozvolu kojom autor definira uvjete za ponovno korištenje djela, u ovom slučaju skupa istraživačkih podataka. Biranjem odgovarajuće licencije, autor zadržava autorsko pravo i omogućuje drugima da djelo koriste uz jasno definirane uvjete. 
6. Trajna pohrana – Nakon završetka istraživanja, podaci se mogu dugoročno pohraniti u repozitoriju autorove ustanove uspostavljenom na nacionalnoj infrastrukturi Dabar. Podršku za pohranu istraživačkih podataka može pružiti knjižničar ili urednik institucijskoga repozitorija, a podatke je moguće i samostalno pohraniti u repozitorij (samoarhiviranje) ako je ta opcija uključena. Osim u repozitoriju, istraživački podaci mogu se objaviti i kao dodatak radu u časopisu. Osim u institucijski repozitorij, podaci se mogu pohraniti u tematske ili disciplinske repozitorije kakav je, na primjer, Archaeology Data Service za znanstveno polje arheologije, te u repozitorije opće namjene poput Zenodoa. 
7. Citiranje istraživačkih podataka – ono omogućuje praćenje rada istraživača te omogućuje ponavljanje istraživanja u istim ili sličnim uvjetima. Olakšava pristup znanstvenim radovima te osigurava valjano pripisivanje autorstva. Osim toga, omogućuje dokazivost teza u istraživačkim radovima. 

Istraživački podaci – što s njima? Priručnik o upravljanju istraživačkim podacima